Biblija
Biblija - Riječ Božija 
Biblija je knjiga čije poruke nadilaze povijesne i kulturološke okvire. To je zbirka knjiga Starog i Novog zavjeta, svjedočanstvo Božje Objave. Ona pruža uvid u Božje djelovanje tijekom ljudske povijesti te je temelj dogmatskih ali i općeljudskih istina. Sveto pismo uvodi u otajstva Božjih istina te pomaže da kroz čitanje i proučavanje otkrivamo nakane Svemogućega te bolje razumijemo Božju volju za naš život i svijet. Iako je nastala u velikom vremenskom razmaku i bitno drugačijem povijesnom okruženju nego što je ovo u kojemu danas živimo, njene poruke nadilaze kulturu, povijesni okvir, pojedince i narode koji se u njoj opisuju. Njene poruke progovaraju vrlo snažno i uvijek iznova onima koji su spremni otvorenog uma proučavati, išičitavati i uočavati ono što je objavljeno.
Sveto pismo, na sebi svojstven način, bez želje da bude znanstveni priručnik, govori o nastanku svijeta, počecima civilizacije, Božjeg izabranog naroda, njihove patnje te nastanka i početke kršćanstva. U Svetom pismu pronalazimo proroštva, mudre izreke, pjesme, priče te opise različitih povijesnih događaja. Sveti spisi Starog zavjeta, između ostalog, navještaju dolazak Mesije ili Pomazanika, Božjeg Odabranika koji je na sebi trebao ponijeti grijehe cijelog čovječanstva te pokazati smislenost patnje i smrti pravednika za nepravedne. Novi zavjet govori o ispunjenju Starozavjetnih navještaja te opisuju Kristov i nauk apostola. Evanđelja i poslanice bilježe nauk, neke od događaja iz života te najvažnije istine o Isusu Kristu.
Egzegeza
Sveto Pismo nije tek knjiga, već život, i možemo ga pojmiti jedino ako ga živimo. Čini da bi razumio! Sa Pismom uspoređuj i ocjenjuj ne samo svoje postupke, već i misli i želje. Tako se stječe trezvenost. Uzmi jednu vrlinu i neka njeno ispunjavanje bude tvoja glavna dnevna dužnost. Kad ti ona pređe u naviku, osvajanje svake sljedeće vrline će biti lakše i lakše, sve do posljednje. Ugledajmo se na Presvetu Bogorodicu, Koja reče: Neka mi bude po riječi tvojoj (Lk. 1, 38), Koja čuvaše sve riječi ove i slagaše ih u srcu svojemu (Lk. 2, 19), i Koja i nama zapovijeda: Što god vam reče učinite (Iv. 2, 5).
U Pismu je opisano porijeklo, smisao i svršetak svega i svakoga. Pošto je ono sveta povijest cijelog svijeta, osobito Naroda Božjeg - Crkve, i povijest otjelovljenog Boga Slova, i zbirka brojnih žitija(života), pošto mu je svaki djelić povezan sa našim životom, ono nam nikada ne može dosaditi. Dok ga čitamo, sam Krist govori svakome pojedinom od nas, a čitanjem se mi molimo i pričamo sa Njim. Čitanje Pisma usredsređuje naš rastrešeni um i, ako se trudimo na očišćenju od strasti, daruje znanje o Bogu. Sve što nedostaje našoj duši i duhu, kao i odgovor na svako moguće pitanje, nalazi se u Pismu, a ako ga ne možemo naći, pribjegnimo pomoći Otaca.
Ljubimo li riječju ili srcem?
Kad pomislimo kako smo pobožni, dobri, pametni i vjerni, i kako je Isus baš zadovoljan s nama, onda nam baš upadne Isusovo pitanje, voliš li me? . Povlašteni susreti s Isusom zbivaju se u neuspjesima. Kad, kao apostoli, nakon noći provedene u ribarenju priznamo da ništa nismo ulovili. Taj naš "ništa" temelj je za Božji "nešto". Priznanje vlastitog neuspjeha, i nemoći; svijest da se u sebe pouzdati ne možemo – prostor je u kojem Bog stupa u akciju. Dok smo puni sebe, u nama nema mjesta za Boga. A niti ima pravih koraka, uspjeha, ni radosti. Tek kad se Božja snaga nastani u našoj slabosti – naše biće se rascvjetava do krajnjih mogućnosti. Bog kad stvara, on to čini iz ničega. Tek pošto se sve sruši što nije na njemu sazdano, On zasja u našim životima.
Tako to nekako izgleda kod nas običnih smrtnika, ali pogledajmo što se dogodilo sa Petrom. Dok se uzdao u sebe i mislio da mora biti Bog zna kako krepostan da bi bio u Isusovoj blizini govorio je: "Odlazi od mene čovjek sam grešan." A pošto ga je tri puta zatajio, srozao se do dna; i kad je unatoč tomu doživio da ga Isus ljubi – lađa mu je bila prespora da k njemu dođe. Skoče u more i hita mu ususret. Shvatio je da Isus ne živi od naše ljubavi, nego mi od njegove. Dok se uzdao u sebe drhtao je od straha, a uzdajući se u Isusa postojan je kao stijena. Prije nego će ga imenovati prvim papom, Isus ga ne pita: "Hoćeš li ponovno griješiti?" Niti: "Jesi li zapamtio moj nauk?" Već: "Ljubiš li me?" Temelj crkve nije znanje ni anđeoska čistoća – već ljubav. "Da, Gospodine, ti znaš da te volim." Važnije je jedan "da" ljubavi, nego li bezbroj "ne" grijehu. Isus nas treba ne jer smo sveti, nego da nas učini svetima.
Uvod u Bibliju 
Biblija je:
-pismo Boga čovjeku, životni priručnik kojega je Bog napisao čovjeku.
- Božja objava Njegove volje Njegovu narodu.
- istodobno vjerska, zakonska i povijesna knjiga
- Bogom nadahnuta knjiga koju su napisali ljudi. 100% ljudsko djelo i 100% nadahnuto od Boga.
- pisana u radoblju dužem od 1500 godina od strane minimalno 40 pisaca u koje spadaju kraljevi, znanstvenici, filozofi, ribari, pastiri, premijeri, vojni zapovjednici, pjesnici, državnici, povjesničari i doktori.
- nastajala u pustinji, u zatvoru, u palači, putovanjima, progonstvu…
- savršeni bračni savjetnik, savjetnik u odnosima prema roditeljima, djeci, prijateljima, neprijateljima…
- govori o postanku i svršetku ovoga svijeta.
- Različiti su nazivi za Bibliju: Riječ Božja, Riječ Gospodnja, Knjiga Gospodnja, Knjiga, Riječ Pisma, Pismo, Sveto Pismo, Stari zavjet, Novi zavjet.
- najprodavanija knjiga u povijesti.
- Biblija je pisana je u rasponu od 60 naraštaja. Prevedena na više od 2300 jezika. Biblija sadrži 783.137 riječi i 3.566.489 slova.
- jedina knjiga koju možemo čitati koliko god puta hoćemo, a da nam ne postane dosadna (svako novo čitanje proizvodi nove misli). Bibliju možemo čitati od početka prema kraju i obrnuto, možemo je čitati od sredine prema kraju ili od sredine prema početku.
- obuhvaća različitu vrstu literature: povijest, poeziju, proroštvo, poslanice, apokalipsu, evanđelja
- ništa ne krije već nam sve otkriva (ne taji grijehe praotaca, Davidov preljub, nered u prvim kršćanskim zajednicama).
- središte onoga što vjerujemo i kako djelujemo i apsolutno u svim stvarima u životu autoritet za naša djela.
- donosi vjeru onima koji još nisu postali kršćani, govori u srcu.
Duh Sveti, pisac i tumač
- U Svetom pismu Bog govori čovjeku na ljudski način. Da bi se Pismo ispravno tumačilo, treba dakle pažljivo istraživati što su nam sveti pisci stvarno htjeli reći i što je Bog po njihovim riječima odlučio otkriti.
- Da bi se shvatila nakana svetih autora, treba uzeti u obzir prilike njihova vremena i njihove kulture, ondašnje "književne vrste", onovremeni način shvaćanja, izražavanja i pripovijedanja. "Istina se, naime, drugačije iznosi i izražava u tekstovima, prema tome jesu li povijesni, ili proročki, ili pjesnički, ili drugovrsna govora".
- No, budući da je Sveto pismo nadahnuto, postoji još jedno ne manje važno načelo ispravna tumačenja, bez kojega bi Pismo ostalo mrtvo slovo: Sveto pismo treba "čitati i tumačiti istim Duhom kojim je napisano"
Snalaženje u Bibliji
Da biste se lakše snalazili u ovome tekstu i u Bibliji, donosim vam primjere kako se Biblija citira i kako to pronaći u tekstu. Svaka biblijska knjiga ima svoju kraticu i ona se prva navodi, a iza nje navode se brojke koje točno označavaju pojedini biblijski tekst. Kratice biblijski knjiga imate u svakom izdanju Biblije ili Novoga Zavjeta. Evo različitih primjera:
Mt 5,3 = Matejevo ev., glava 5, redak 3
Mt 5,3sl = Matejevo ev., glava 5, r. 3 i još nekoliko
Mt 5,3-12= Matejevo ev., glava 5, r. 3-12 /uključ./
Mt 5,3-6,4=Matej. ev., glava 5, r. 3 do gl. 6, retka 4
Mt 5,3.10 = Matejevo ev., glava 5, r. 3 i 10
Mt 5,3;7,1=Matejevo ev. glava 5. r. 3 i glava 7, r. 1.