Rast u vjeri

 

Župna kateheza: Krizmanici imaju župnu katehezu subotom u 10:30 ili četvrtkom u 20 sati.

Ministranti Mlađi ministranti (od 1. do 4. razreda) imaju susret subotom u 9 sati. Stariji ministranti, do 8. razreda i srednjoškolci imaju susret subotom u 14 sati.

Animatori imaju susret srijedom u 20:30

Oratorij Subotom u 9 i 30 je oratorij za djecu.

Pjevanje Zbor mladih svjedoci imaju svoju probu četvrtkom u 20:30 te nedjeljom prije mise.

Župni zbor ima svoje probe utorkom i četvrtkom u 19:30.

Čitači Čitači imaju prigodne susrete.

Suradnici se sastaju svake prve nedjelje u mjesecu u 16.

Bratovština Gospe Loretske ima susret svake prve nedjelje u mjesecu i prigodno.

Župno pastoralno vijeće ima susret prvi ponedjeljak u mjesecu u 20 sati.

Župno ekonomsko vijeće ima susret prvi utorak u mjesecu u 20 sati.

Molitvena zajednica Gospe Loretske se sastaje svake srijede u 18:30.

---

VJERONAUČNA GRAĐA ZA SV. POTVRDU
I VJERA
1.             Sto znači vjerovati?
Vjerovati znači biti uvjeren da Bog jest i imati potpuno povjerenje u njega.
2.             Na čemu se temelji naša vjera u Boga?
Naša se vjera temelji na Božjoj Objavi u Sv. Pismu i na našem razumu .
3.             Kako svojim razumom možemo zaključiti da Bog postoji?
Razum nas uči da sav materijalni svijet ima svoj početak, a stoje počelo biti, nije samo od sebe. U svijetu postoji red i prirodni zakoni. Oni nas upućuju na Stvoritelja.
II BIBLIJA
• 4. Sto nam Sv. Pismo govori o Bogu?
Sveto nam Pismo govori daje Bog iz ljubavi stvorio svijet i čovjeka i da ga spašava po Isusu Kristu.
5.             Stoje to Sv. Pismo?
Sv. Pismo ili Biblija jesu knjige Staroga i Novoga Zavjeta (ukupno 73 knjige koje sadrže Objavu Božju, a napisali su ih Bogom nadahnuti ljudi.
6.             O čemu govore knjige Staroga Zavjeta?
Knjige Staroga Zavjeta (46 knjiga) govore o stvaranju svijeta i čovjeka, o grijehu prvih ljudi i o tome kako je Bog kroz povijest Izabranoga naroda pripremao dola­zak Spasitelja Isusa Krista.
7.              O čemu govore knjige Novoga Zavjeta?
Knjige Novoga Zavjeta (27 knjiga) govore nam o spasenju svih ljudi koje je Bog izvršio po životu, smrti i uskrsnuću Isusa Krista te o počecima Crkve koja ljudi­ma prenosi Radosnu vijest spasenja.
8.             Kako se dijele knjige Novoga Zavjeta?
Knjige Novoga Zavjeta dijele se na: Evanđelja (po Mateju, Marku, Luki, Ivanu), Djela apostolska (Luka), Poslanice (21, napisane od Pavla i ostalih apostola), Otkrivenje sv. Ivana apostola.
/// BOG
9.             Tko je Bog?
Bog je neizmjerno savršeno i dobro biće, čisti duh. Stvoritelj svega što postoji. On je sama ljubav i naš dobri Otac.
10.            Koja su Božja svojstva?
Bog je jedan, nevidljiv i vječan, istinit i vjeran, svemoguć i dobar

11. Koja je najveća tajna o Bogu i tko nam ju je objavio?
Najveća tajna o Bogu jest: samo je jedan Bog, a tri Božanske Osobe: Otac, Sin i Duh Sveti. Bog Otac - Stvoritelj, Sin - Otkupitelj, Duh Sveti - Posvetitelj.
12.            Kako nazivamo zajednicu ljubavi Oca i Sina i Duha Svetoga?
Tu zajednicu nazivamo Presveto Trojstvo ili Sveta Trojica. Presveto Trojstvo spominjemo kad se križamo i  molimo molitvu "Slava Ocu..."
13.           Koje je najljepše ime za Boga?
Jedan od najljepših naziva za Boga jest: Otac.
IV STVARANJE
14.            Što nam Biblija govori o postanku svijeta i čovjeka?
Biblija nam na pjesnički način govori o počecima svemira i čovjeka. Ona ne želi toliko govoriti o tome kako je sve nastalo, nego ističe daje Bog sve stvorio. Bog sva bića pozvao na postojanje i dao im moć da se razvijaju. Kako je nastao svemir i kako se razvijao život na zemlji - to su pitanja koja spadaju na područja prirodnih znanosti.
15.            Stoje Bog još stvorio osim vidljivog svijeta?
Osim vidljivog svijeta Bog je stvorio i "nevidljivi svijet" ili anđele. Oni su du­hovna bića obdarena razumom i slobodnom voljom.
V ČOVJEK
16.            Koje je najsavršenije biće na zemlji?
Čovjek je vrhunac Božjeg stvaranja na zemlji. On je stvoren na "sliku Božju". Čovjek je sličan Bogu jer, slično kao Bog može ljubiti i živjeti, spoznavati i stvarati. Osim toga, Bog je ponudio čovjeku svoju ljubav I pozvao ga na život u zajedništvu sa sobom.
/ 7. Kakav je čovjek po svojoj naravi?
Čovjek je stvoren kao "biće za drugoga". Stvorenje kao muško i žensko. On je po svojoj naravi društveno biće te bez povezanosti i suradnje s drugima ne može ni živjeti ni razvijati svoje sposobnosti.
18.            Jesu li anđeli I prvi ljudi ostali onako dobri kako ih je Bog stvorio?
Ne! Sagriješili su i anđeli i ljudi! Anđele koji nisu bili poslušni Bogu zovemo Sotona ili Đavao ("neprijatelj").
19.            U čemu se očituje grijeh prvih ljudi?
Grijeh prvih ljudi zove se istočni ili iskonski grijeh, jer iz njega istječu svi ostali grijesi. On se sastoji u neposlušnosti prema Bogu. Prenosi se rođenjem.

20.            Stoje čovjek izgubio istočnim grijehom?
Čovjek je izgubio prijateljstvo s Bogom (milost posvetnu).
VI POVIJEST SPASENJA
21.            Koja je posebna zadaća izraelskog naroda u Božjem planu spasenja?
Bog je na osobit način izabrao izraelski narod da po njemu svemu svijetu navijesti Boga osloboditelja i da za sav svijet podržava nadu u obećanog Spasitelja.
22.            Tko je Abraham i što Bog od njega traži?
Abraham je praotac izraelskog naroda. Bog od njega traži da ode iz svoje zemlje u onu zemlju koju će mu sam pokazati, a obećava mu i brojno potomstvo.
23.            Da li je Abraham bio poslušan Bogu i što je time pokazao?
Jest, bio je! Time je pokazao vjeru i potpuno povjerenje u Boga i njegova obe­ćanja. On je čovjek vjere.
24.            Što se dogodilo s Abrahamovim potomstvom, tj. s Izraelcima?
U vrijeme Josipa egipatskog oni su preselili zbog gladi u Egipat gdje su nešto kasnije bili ugnjetavani teškim radom i neprijateljstvom Egipćana.
25.            Kako je Bog oslobodio svoj Izabrani narod?
Bog gaje po Moj siju izveo iz Egipta I preko Crvenog mora odveo u pustinju te ga vodio dalje prema Obećanoj zemlji.
Koji je blagdan i kako podsjeća Izraelce na oslobođenje iz egipatskog ropstva?
Taj blagdan je Pasha: njegov sastavni dio je blagovanje pashalnog janjeta.
Sto se dogodilo kad su Izraelci došli do brda Horeb na Sinaju?
Bog im se objavio I preko Mojsija sklopio s njima Savez te im dao 10 zapo­vijedi. (Nabroji ih!) Taj Savez Izraelaca s Bogom zove se Stari Savez ili Stari Zavjet.
28.            Jesu li Izraelci uvijek ostali vjerni tom Savezu s Bogom?
Nisu. Oni su ga često kršili, posebno u vrijeme loših kraljeva. Radi toga ih je Bog kažnjavao.
29.            Koga je Bog poslao Izraelcima u teškim trenucima njihove povijesti i što
su ti ljudi naviještali?
Bog im je slao proroke koji su narod korili, pozivali ga da se vrati Bogu, budi­li mu nadu u bolju budućnost te mu naviještali dolazak Spasitelja.
30.            Kako se dijele proroci? Nabroji one najvažnije?
Proroke dijelimo na velike (4) i  male (12). Veliki su: Izaija, Jeemija, Ezekijel i Danijel.
VII ISUS KRIST I NJEGOVO SPASITELJSKO DJELO
31.            Tko je Isus Krist?
Isus Krist je: Sin Božji, druga božanska Osoba, pravi Bor i pravi čovjek i naš obećani Spasitelj. On je povijesno poznata osoba.
32.            Nabroji nekoliko naziva za Isusa Krista?
Mesija ili Pomazanik (Krist), Sin Davidov, Sin Božji, Jaganjac, Početak i Svrše­tak, Spasitelj i Otkupitelj, Emanuel, Gospodin...
33.            Što znaš reći o utjelovljenju Sina Božjega?
Sin Božji je postao čovjekom začećem u krilu njegove majke, Blažene Djevice Marije. To začeće dogodilo se tako daje Duh Sveti oživotvorio krilo Djevice Marije i ona je bez čovjekova sudjelovanja začela Isusa. Utjelovljenje Sina Božjega slavimo na; Blagovijest (25. ožujka).
34.            Što slavimo na Božić? (25. prosinca)
Slavimo rođenje Isusa Krista u Betlehemu. Rođenje od Blažene Djevice marije koju još zovemo Bogorodica ili Majka Božja.
35.            Koji su najvažniji Marijini blagdani?
-Bezgrešno Začeće: 8. prosinca
-Velika Gospa ili Uznesenje BD Manje: 15. kolovoza
36.            Tko je Sv. Josip?
Zaručnik Blažene Djevice Marije, Isusov poočim i hranitelj i zaštitnik svete Obitelji. Svetu Obitelj sačinjavaju Isus, Marija i Josip.
3 7. Nabroji najvažnije događaje iz Isusovog djetinjstva?
Poklon mudraca, bijeg u Egipat, prikazanje u Hramu, dvanaestogodišnji Isus u Hramu...
38 .Kojim događajem Isus započinje svoje javno djelovanje?
Krštenjem u rijeci Jordanu po Ivanu Krstitelju.
39.            Odakle crpimo naše znanje o Isusu?
Iz Evanđelja. (Po Mateju, Marku, Luki i Ivanu).
40.            O čemu je Isus najviše propovijedao?
O Kraljevstvu Božjem. Božje je Kraljevstvo novi Božji svijet u kojem više nema grijeha i smrti. Temeljno načelo za ostvarenje Božjeg kraljevstva jest Isusova "zapovijed ljubavi".
41.            Što su to Isusova čudesa?
Ona su znak Božje blizine i dobrote, ali I njegove najtješnje povezanosti s Bogom. Ona nam dokazuju daje Isus uistinu pravi Bog - Sin Božji.

42.            Nabroji nekoliko Isusovih čudesa?
Pretvorio vodu u vino u Kani Galilejskoj; stišao oluju na moru; nahranio 5000 ljudi s pet kruhova i nekoliko ribica; razna ozdravljenja; uskrisio je Lazara i Jairovu kćer; a najveće čudo je njegovo vlastito uskrsnuće!
43.            Da li se Isus molio Bogu ?
Da, često je molio u osami: u pustinji, prije izbora 12 apostola, u Getsemanskom vrtu, na križu... Naučio nas je moliti najljepšu molitvu "Oče naš..."
44.            Nabroji 12 apostola?
Apostoli su: Petar, Jakov st., Andrija, Ivan, Matej, Filip, Bartolomej, Toma, Jakov ml., Juda Tadej, Šimun, Juda Iškariotski.
45.            Tko je Isusa osudio na smrt?
Isusa je osudio na smrt Poncije Pilat pod pritiskom židovskih glavara.
46.            Stoje Isus učinio prije odlaska u smrt?
Prije odlaska u smrt Isus je sa svojim učenicima proslavio oproštajnu večeru koju nazivamo Posljednja večera. Time je ustanovio Euharistiju - Sv. Misu.
47.           Što se događa u Euharistiji - Sv. Misi?
U Euharistiji se obnavlja spomen na Isusovu Posljednju večeru, na njegovu smrt na križu i na njegovo uskrsnuće. Pod prilikama kruha i vina prisutan je uskrsli Krist.
48.            Kada na poseban način slavimo muku, smrt i uskrsnuće Isusovo?
U Velikom tjednu i to na: Veliki četvrtak, Veliki petak, i u uskrsnoj noći.
49.            Zašto je Isus prihvatio smrt?
Zato stoje neizmjerno ljubio svoga Oca i sve ljude.
50.            Zašto su Isusova smrt i uskrsnuće važni za nas?
Time je Isus dao zadovoljštinu za naše grijehe i tako nas spasio i otkupio.
51.            Kada je Isus uskrsnuo?
Treći dan nakon svoje smrti! (Uskrs)
52.            Stoje to uskrsnuće Isusovo?
To je uzdignuće na novi način postojanja, a ne samo povratak u zemaljski život.
53.            Na koji je način uskrsnuli Isus i danas prisutan među nama?
Isus je prisutan među nama po propovijedanju i molitvi, a osobito kada slavimo Euharistiju i druge sakramente.
54.            Što znači daje Isus uzašao na nebo?
To znači daje dušom i tijelom uzdignut k Ocu i tako proslavljen.
55.            Što nam govori nauk Crkve o drugom dolasku Isusovu?
Isus će ponovo doći "u slavi suditi živo i mrtve" na kraju svijeta
56.            Sto je to pojedinačni, a sto opći ili posljednji sud?
Pojedinačni sud doživljava svaki čovjek nakon smrti u prvom susretu s Bogom Opći ili posljednji sud jest onaj koji će se dogoditi na "Sudnji dan"
57.            Što će nam Božji sud pokazati?
Na Božjem sudu postat će svima jasno jesmo li prihvatili ili odbili Božji poziv da živimo po zapovijedi ljubavi.(?.a ili protiv Boga)
58.           Tko teško griješi?
Teško griješi tko svjesno i svojevoljno čini veliko zlo protiv Boga, bližnjega ili samoga sebe. O tome svakome svjedoči njegova savjest.(To je glas Božji u nama koji nas upućuje da činimo dobro)
59.           Kako treba živjeti?
Trebamo živjeti poslušni svojoj savjesti i Božjoj riječi u Svetom Pismu i u Crkvi.
VIII DUH SVETI
Koga je Isus poslao apostolima pedeset dana nakon uskrsnuća?
Poslao im je Duha Svetoga u obliku plamenih jezika.(blagdan Duhova).
Tko je Duh Sveti?
Duh Sveti je treća Božanska osoba, s Ocem i Sinom pravi Bog.
62.            Što još slavimo na blagdan Duhova?
Slavimo rođenje Crkve.
63.            Kako se zove sakrament kojim se na poseban način prima dar Duha Svetoga?
To je sakrament Sv. Potvrde.(Krizma ili Firma)

 

IX CRKVA
64.            Sto je to Crkva?
Crkva je zajednica Isusovih vjernika, a njezinim članom se postaje po sakra­mentu krštenja.
65.            Tko pripada Crkvi?
Crkvi pripada onaj tko je kršten, koji ispovijeda svoju vjeru, koji prakticira svoju vjeru (moli se, ide u crkvu, prima sakramente) te onaj koji svoju vjeru drugima svjedoči.
66.            Da lije Crkva samo ljudsko djelo?
Ne. Ona se sastoji od ljudi ali je ustanovljena od Boga i zato ju još zovemo Narod Božji.
X SLUŽBE U CRKVI
67.            Kakav je odnos vjernika u Crkvi?
Svi su vjernici jednaki i punopravni članovi Crkve, ali su im različite službe koje u njoj vrše.
68.           Tko spada u službenike (hijerarhiju) Crkve?
To su: papa, biskupi, svećenici i đakoni.
69.           Tko su to biskupi?
Biskupi su nasljenici apostola. Nalaze se na čelu biskupija.
70.            Tko je papa?
Papa je rimski biskup= nasljednik Sv. Petra i Kristov namjesnik.
71.            Tko su to svećenici?
Svećenici i đakoni su biskupovi suradnici. Oni u njegovo ime predvode manje kršćanske zajednice i u njima vrše različite službe.
■. 12. Koje službe imaju papa, biskupi i svećenici?
Oni imaju službe: naučavanja, posvećivanja i upravljanja.
XI OPĆINSTVO SVETIH
73.            Stoje to "općinstvo svetih"?
To su svi oni koji su po krštenju posvećeni Duhom Svetim. Na poseban način su sveti oni koji su u nebu i uživaju zajedništvo s Bogom.
74.            Koja su tri stadija Crkve?
To su: 1. Putujuća Crkva (vjernici na zemlji)
Trpeća Crkva (vjernici u čistilištu)
Proslavljena Crkva (oni koji su u nebu)

XII SAKRAMENTI
75.            Što su to sakramenti?
To su vidljivi znakovi po kojima primamo nevidljivu Božju milost.
76.            Što postajemo po sakramentu krštenja ?
Briše nam se istočni grijeh, postajemo članovi Crkve i djeca Božja.
77.            Tko može krstiti?
Redovito krsti svećenik, a u hitnoj potrebi može krstiti svaki čovjek. Mora imati nakanu- uistinu krstiti. Kod toga mora se polijevati glava krštenika i izgovarati riječi: "Ivane, ja te krstim u Ime Oca i Sina i Duha Svetoga!"
78.            Što znaš o sv. Potvrdi?
To je sakrament po kojemu primamo dar Duha Svetoga koji nas učvršćuje u vjeri i ljubavi.
Taj sakrament redovito dijeli biskup, a može ga dijeliti i svećenik koji je za to ovlašten.
Sakrament Potvrde podjeljuje se tako da potvrditelj moli raširenih ruku nad potvrđenikom i zaziva na njega darove Duha Svetoga. Zatim ga pomazuje sv. uljem čineći na čelu znak knža i govori: "Stjepane, primi pečat dara Duha Sve­toga!" Potvrđenik odgovara: "Amen!" Potvrditelj doda: "Mir tebi!" Potvrđenik odgovara: "I s Duhom tvojim!"
Za valjano primanje sakramenta Potvrde potrebno je: biti poučen u vjeri i sta­nje milosti (ispovjediti se).
79.            Tko može kumovati?
Kumovati može svaki vjernik koji je valjano primio sakramente i živi kao dobar vjernik - katolik. Kod potvrde kum drži desnu ruku na desnom ramenu kumčeta.
80.           Što znaš o sakramentu sv. Pričesti - Euharistiji - sv. Misi?
Isus je ovaj sakrament ustanovio na Posljednjoj Večeri.
Sv. Misa je gozba, spomen-čin Posljednje Večere i ujedno nekrvna žrtva Novoga Zavjeta u kojoj se Isus Krist pod prilikama kruha i vina prikazuje svom nebe­skom Ocu za naše spasenje. U sv. Pričesti primamo Tijelo i Krv Isusa Krista kao hranu za vječni život.
81.           Što znaš o sakramentu Pomirenja?
To je sakrament po kojem nam Bog oprašta naše grijehe. Taj se sakrament sastoji od: kajanja, priznanje grijeha (ispovijed), zadovoljštine (pokore), odrješenja. Prije samog sakramenta potrebno je ispitati svoju savjest - prisjetiti se svojih grijeha.
Dužni smo ispovijedati sve teške grijehe, da dobro je ispovijedati i lake grijehe.
U smrtnoj opasnosti, ako nemamo prilike za ispovijed, dovoljno je da se poka-
jemo za naše grijehe.
Iz tog slijedi da i mi ljudi moramo opraštati jedni drugima kao što nama Bog
oprašta.
82.           Što znaš o sakramentu Bolesničkog pomazanja?
To je sakrament ustanovljen za bolesnike na korist duše i tijela. Bolesnik po tom sakramentu prima Duha Svetoga koji mu pomaže oko njegova spasenja.
83.           Što znaš o sakramentu sv. Reda?
Po njemu đakoni, svećenici i biskupi primaju milost i vlast da u ime Isusovo
naučavaju, posvećuju i vode vjernike
84.            Što znaš o sakramentu Ženidbe?
To je sakrament u kojem zaručnici sklapaju sveti ženidbeni savez. Ta je vezanerazrješiva i traje do smrti muža ili žene.

XIII USKRSNUĆE TIJELA
85.           Što ispovijedamo vjerom u uskrsnuće djela?
Vjerom u uskrsnuće tijela izražavamo svoju sigurnost da će čovjek u cjelini, i dušom, i tijelom imati udjela u konačnom uskrsnuću.
86.           Na čemu se temelji vjera u naše konačno uskrsnuće?
Ta se vjera temelji na Kristovom uskrsnuću: ono je jamstvo i našeg uskrsnuća.
87.            Da lije naše tijelo sveto?
Naše tijelo je sveto jer je ono simbol (znak) svega onoga što mi jesmo. Na pose­ban je način ono posvećeno Duhom Svetim koji je u nama prisutan po sakrame­ntima. Njegovom ćemo snagom uskrsnuti.
88.            Zašto kršćani iskazuju posebnu počast tijelima svojih pokojnika?
Zbog vjere u uskrsnuće tijela. Crkva se svake godine sjeća svih svojih pokojnika i moli za njih osobito na Dušni dan (2. studenoga).
XIV ŽIVOT VJEČNI
89.            Što se događa s čovjekom poslije smrti?
Tijelo se po smrti vraća u zemlju, a duša odlazi k Bogu na sud.
Vječni život uživaju oni koji su združeni s Bogom, dakle u trenutku smrti nisu
na duši imali teški grijeh.
90.            Što je to pakao?
To je vječno prokletstvo - odbačenost od Boga. No, Bog zapravo nikoga ne odbacuje, već sami sebe osuđuju svi oni koji ne prihvaćaju Božje spasenje koje Bog svima nudi.
91.            Stoje to čistilište?
To je mjesto čišćenja i prolaza u koje dolaze oni koji imaju neki laki grijeh.
92.            Kako postići život vječni?
Život vječni postižemo obdržavanjem Božjih zapovijedi koje nas upućuju u život po ljubavi.
XV KRŠĆANSKI MORAL
93.            Što znači "živjeti moralno"?
To znači živjeti po Božjim i crkvenim zapovijedima.
Svaki čovjek je dužan živjeti moralno. Svaki čovjek u sebi osjeća "glas" savjesti koja mu govori da mora činiti dobro, a izbjegavati zlo. Savjest moramo odgajati prema Božjim zapovijedima, prema Isusovom primjeru i nauku Crkve.
94.            Koje je temeljno načelo po kojem znamo činimo li dobro ili zlo?
Temeljno načelo jest "zapovijed ljubavi". Uključuje ljubav prema Bogu i bližnjima. Svih 10 Božjih zapovijedi sadržane su u "zapovijedi ljubavi".
Svaki onaj koji ne živi po "zapovijedi ljubavi" griješi.
95.            Što znači griješiti?
Griješiti znači svjesno i svojevoljno činiti zlo prema Bogu, bližnjima i sebi, i to mišlju, riječju, djelom i propustom.
96.            O čemu nam govore prve tri Božje zapovijedi?
Govore nam o našem odnosu prema Bogu i našoj ljubavi prema Njemu.
97.            Koja je naša dužnost prema Bogu?
Dužnost je da mu se klanjamo, da ga slušamo i da ga slavimo, jer je On naš Stvoritelj i dobri Otac.
98.            Tko griješ protiv štovanja Boga?
Svaki onaj koji ne vjeruje, sumnja ili zanemaruje svoju vjeru. Protiv štovanja Boga griješi svaki onaj koji se bavi praznovjerjem, gatanjem, čaranjem, spiritizmom i raznim okultnim pojavama.
99.            Koga još štujemo osim Boga?
Crkva nas uči daje za nas spasonosno štovati svece i anđele, a napose BDM.
100.          Tko griješi protiv druge Božje zapovijedi?
Griješi svaki onaj koji uzalud izgovara ime Božje ili svetaca; osobito koji psuje, proklinje ili se krivo zaklinje.
101.          Što znači svetkovati Dan Gospodnji?
To znači sudjelovati u sv. Misi, moliti se Bogu, ne raditi težačke poslove i dru­žiti se s drugim ljudima. Protiv ove zapovijedi teško griješi onaj koji se ovoga ne pridržava.
102.          Zašto smo dužni poštivati roditelje?
Roditelje trebamo poštivati jer su nam dali život i brinu se o nama. Osim rodi­telja dužni smo poštivati sve naše duhovne i svjetovne poglavare i sve one koji se brinu za naše dobro.
103.         O čemu nam govori peta Božja zapovijed?
Peta nam zapovijed govori da moramo čuvati svoj život i zdravlje kao i život i zdravlje naših bližnjih. Protiv ove zapovijedi griješi svaki onaj koji bi ubio samoga sebe ili pak svoga bližnjega (osim u samoobrani). Također svaki koji škodi zdravlju, bilo svojemu, bilo tuđemu.
104.         O čemu govore šesta i deveta Božja zapovijed?
U tim nam zapovijedima Bog nalaže da budemo čista srca u mislima, riječima, željama i djelima te da čuvamo svetost obitelji i bračnu vjernost. Protiv tih zapovijedi griješi svaki onaj koji bilo što besramno misli, želi, govori ili čini, a napose tko krši svetost obitelji i bračnu vjernost.
105.        O čemu govore sedma i deseta zapovijed?
Te dvije zapovijedi nam govore da zemaljska dobra naših bližnjih moramo ču­vati i da ih mi sami moramo na pravedan način stjecati. Dužni svakome dati ono što mu pripada i nadoknaditi štetu koju smo počinili. Protiv ovih zapo­vijedi griješi onaj koji tuđe prisvaja (krađa, otimačina, prijevara).
106.        O čemu govori osma zapovijed?
U ovoj zapovijedi Bog zapovijeda da ljubimo istinu i da budemo uvijek spre­mni govoriti istinu. Protiv ove zapovijedi griješi onaj koji laže, pretvara se, ogovara ili kleveće drugoga.
XVI CRKVENE ZAPOVIJEDI
107.          Što traži Crkva u prvoj zapovijedi?
Ova zapovijed traži da svaki kršćanin pobožno sudjeluje kod svete Mise i da ne radi težačke poslove u nedjelje i zapovijedane blagdane. Tu zapovijed krši svaki onaj koji bez dovoljnoga razloga ne sudjeluje u sv. Misi u nedjelju i zapo­vijedane blagdane.
108.          Koji su zapovijedani blagdani?
Božić (25.12.), Velika Gospa (15.08.), Svi Sveti (1.11.) i Tijelovo.
109.         O čemu nam Crkva govori u drugoj zapovijedi?
U toj zapovijedi Crkva nam nalaže post i nemrs.
Nemrs je uzdržavanje od mesa u određene dane: svakog petka u Korizmi, na Pepelnicu i na Veliki petak. Nemrs obavezuje sve vjernike od navršene 14. god. života.
Post je uzdržavanje od hrane u određene dane: jedemo samo jednom na dan do sitosti, a u druga dva obroka; malo založimo. Post obavezuje na Pepelnicu i Ve­liki petak sve vjernike od navršene 21. god. života pa do započete 60. godine.
XVII CRKVENA (LITURGIJSKA ) GODINA
110. Što slavimo i čega se spominjemo tijekom crkvene godine?
Tijekom crkvene godine mi se spominjemo i slavimo čitavo Kristovo otajstvo. Na poseban način se spominjemo njegova rođenja, muke, smrti i uskrsnuća, zatim Uzašašća i slanja Duha Svetoga.
///. Kada započinje i kako dijelimo crkvenu godinu?
Crkvena godina započinje prvom nedjeljom Došašća. Ona se dijeli na tri dijela ili ciklusa: Božićni (obuhvaća vrijeme Došašća i Božićno vrijeme), Uskrsni ili Vazmeni (obuhvaća vrijeme Korizme preko Uskrsa do Duhova) i vrijeme kroz godinu ( obuhvaća sve dane od blagdana Krštenja Gospodinova do Pepelnice te od Duhova do Došašća ).
112. Što slavimo na nedjelje?
Na nedjelje, "prvi dan u tjednu", spominjemo se Kristovog spasiteljskog djelo­vanja ( muke, smrti i uskrsnuća) te ga ponovno otajstveno doživljavamo u zajednici Crkve koja se okuplja na slavljenje sakramenta Euharistije.

Tekst je skinut sa interneta, tako da ne odgovaramo za tehničke i sadržajne pogreške.