ŽUPNA CRKVA GOSPE LORETSKE

Nekoliko godina nakon naseljenja ovog područja pomišlja se na gradnju župne crkve. Crkvu je o svom trošku dao podići nadbiskup Vicko Zmajević. Gradnja crkve započela je 1734. god, a trajala je najmanje do 1743. g., kada je i formalno osnovana arbanaška župa.
O toj crkvi zna se jako malo jer je radikalno preuređena početkom 20. st. Od nje je sačuvan stari kameni zvonik i oko 4 metra same crkve, koji je ujedno dio prezbiterija današnje crkve. U prezbiteriju se nalazi i lijep, maniristički koncipiran oltar. Na njemu se nalazi oltarna pala koju je naslikao zadarski slikar Ivan Skvarčina 1857. god. Slika prikazuje prijenos loretske kuće iz Svete zemlje u Loreto. U prvom planu dominira lik Bogorodice s djetetom u naručju, a do nje s obje strane kleči po jedan anđeo. U pozadini četiri anđela nose svetu kuću. U donjem dijelu vide se obrisi zadarskih otoka i Arbanasa. Slika je nastala pod utjecajem i direktnim sugestijama poznatog zadarskog slikara Franje Salghetti – Driolija.
Na bočnim zidovima prezbiterija uzidani su natpisi koji govore o gradnji i posvećenju prve crkvice te Zmajevićev grb.
Početkom 20. st., zbog porasta populacije, odlučeno je da se crkva proširi. Taj zadatak povjeren je arhitektu Ćirilu Metodu Ivekoviću. Projekt je bio poprilično radikalan jer je sagrađena gotovo potpuno nova crkva na mjestu stare.
Današnja crkva gradila se u periodu od 1906.-1907. god. Iako sa skromnim financijskim sredstvima, Iveković je projektirao prije svega kvalitetnu i funkcionalnu crkvu. Riječ je o trobrodnoj bazilici koja se odlikuje čistim linijama i geometrijskom raščlambom prostora. Zidne plohe, kao jedini ukras crkve, oživljavaju klasicistički arhitektonski elementi.
U dnu bočnih  lađa crkve nalaze se oltari Gospe Loretske i sv. Josipa. Rad su poznatog hrvatskog kipara Ivana Rendića. Oltari su postavljeni u crkvu negdje pred Prvi svjetski rat, a poklon su preporoditelja Đure Marušića svojoj župnoj crkvi.
Po sredini desne lađe nalazi se i oltar Srca Isusovog, koji je novijeg datuma. U lijevoj lađi nalazi se niša u kojoj je kip Srca Marijinog.
U crkvi se nalaze i kipovi sv. Ante i sv. Ivana od Boga, te stara kamena krstionica sa grbom nadbiskupa Zmajevića, koja se danas koristi kao škropionica.
Crkva je više puta obnavljana, a u zadnjoj velikoj obnovi 90-ih god. 20. st. po prvi je puta izvana obojana bojom cigle, dok je iznutra oslikana freskama.